Hrvaški prijatelji, znanci, sodelavci, kulturniki, umetniki, šolniki, študenti in znanstveniki so nam poslali v vednost peticijo, ki jo pošiljamo z objavo v vednost. Doslej jo je podpisalo 22.309 ljudi, objavljeni pa so bili še 3903 komentarji. Glavni vodja reforme hrvaškega šolstva je dr. znanosti Boris Jokić, ki je doktoriral na slavnem Cambridgeu leta 2005.
Umetniški pozdrav Tine Kolenik Zagrebu, foto Marijan Zlobec
Osjećamo se dužnima reagirati na ležernost kojom je Saborski odbor za znanost i obrazovanje ugrozio napore najboljih i najvrijednijih hrvatskih stručnjaka za obrazovanje. Ovom peticijom izražavamo bezrezrevnu podršku Cjelovitoj kurikularnoj reformi i Ekspertnoj radnoj skupini okupljenoj oko dr. sc. Borisa Jokića.
Zabrinjava nas prijedlog imenovanja dodatnih članova Ekspertne radne skupine mimo javnog natječaja, koji je bio obvezan za sve članove radnih tijela unutar Cjelokupne kurikularne reforme, uključujući i Ekspertnu radnu skupinu. Uz to, smatramo problematičnim prijedlog da se nadležnost Ekspertne radne skupine proširi i na nadležnost ocjenjivanja pojedinih kurikularnih dokumenata. Izmjena te odredbe, kao i uključivanje dodatnih članova dovodi do stvaranja ‘nadtijela’, koje bi imalo isključivu nadležnost odlučivanja o rezultatima stručne i javne rasprave. Po našem mišljenju to nije ništa drugo, nego omogućavanje cenzure, koju u svakom društvenom djelovanju treba izbjeći, a napose u obrazovanju i znanosti, kao temeljima budućnosti našeg društva.
Ivo Pogorelić ve, kakšno je šolstvo na Hrvaškem, foto Marijan Zlobec
Nekorektno je što su ovakvi pritisci na Ekspertnu radnu skupinu došli nakon što je većina posla bila obavljena i što sad, kad je prijedlog kurikuluma trebao postati stvarnost, Ekspertna radna skupina stoji pred zidom i ne može nastaviti sa svojim radom te je primorana zatražiti razrješenje.Pozivamo hrvatsku akademsku zajednicu i građane da svojim potpisom podrže napore ekspertne radne skupine i Cjelovite kurikularne reforme.
S poštovanjem,
dr.sc. Ivana Ćosić, doc.dr.sc. Ivana Sekol, doc.dr.sc. Tanja Slišković i dr.sc. Ana Ljubojević
Objavljamo za ilustracijo še nekaj komentarjev
Okrenimo se konačno budućnosti, a povijest smjestimo u muzej.
Budučnost djece počinje obrazovanjem! Ne oduzimajte im to svojom nesposobnošću…
Žalosno je koliko smo dopustili političarima da se osile i doživljavaju sebe kao mjerilo svega
Stručnost na prvom mjestu!!!
Radi lošeg školstva iselila bih iz zemlje. Ne želim da mi djete raste u ovakvoj zemlji.Sve što je dobro nema šanse u Hrvatskoj, pa tako ni reforma. Političari pogledajte dalje od svojih interesa i sebe.Ti ljudi šute, rade i pokušaju nešto primjeniti, ali naravno da je to nemoguće. Koga briga za djecu, koga briga za mladost.
Ako zadatak iz informatike za 2. raz. gimnazije ne znaju riješiti studenti i profesori informatike, nešto ne valja, ako pola gimnazijalaca pati od psihofizičkih bolesti (gastritis, fobije od škole, grčevi, nesanice, depresije, anksioznih napadaja….) prouzrokovanih stresom zbog škole, nešto ne valja..dok nam profesori sliježu ramenima od straha “jer moraju izvršiti program”, jer ih je briga za savjetnike a ne za učenike, a nemaju individualan pristup učenicima, koji već sadašnji zakon o obrazovanju predviđa..ne mijenjaju metode godinama i slijepo prepisuju poglavlja iz loših udžbenika, kao da ih moraju sve urezati učenicima u glavu kao da su računala, samo nam još trebaju politčari da stvore potpuno ”sprežene” mlade robote…ne, hitno treba vratiti učiteljima i nastavnicima autonomiju i profesionalnost, i ne dati politici i kreacionizmu u obrazovanje – EU se davno operdijelila za objektivni i znanstveni pristup obrazovanju, evolucionistički, a ne kreacionistički, ne ne dogmatizmu i politici u obrazovanje…mladi oduprite se politici u školama…
Budućnost naše djece kroz ovu reformu bi trebala biti prioritet, ispred svih ostalih reformi.
Dosta mi je vraćanja unatrag. Ne želim da mi budućnost kroje marginalci s krajnje konzervativne desnice!
Ova će država krenuti naprijed s vladom koja se ne boji slobodnih, pametnih i dobro obrazovanih mladih ljudi spremnih na kritičko promišljanje i promjene.
Molim vas borite se za našu djecu kada smo već sami nesposobni izabrati normalnu vlast. Doći ću na prosvijed sa cijelom familijom i pozvat ću sve prijatelje i znance da mi se pridruže. Vjerujem vam jer niste političari već profesori i nastavnici. Vjerujem vam jer ste se primili toga nezahvalnog a tako bitnog posla javnim natječajem u vremenu kada se nitko od danas najglasnije lajućih osoba nije htio prihvatiti toga posla jer nisu vidjeli korist za sebe, a slijepi su vidjeti korist za svoju djecu. Velika podrška s moje strane
Spasimo Hrvatsku od neandertalaca.
Dr.sc. Boris Jokić i njegov tim su jedini članovi vlade koji su pokušali napraviti pomak u ovoj beznadežnoj zemlji.
Znanstvenik dr. Boris Jokić
Kdo je avtor reforme dr. Boris Jokić ?
2005. na Cambridgeu je doktorirao temom ‘Znanost i religija u hrvatskom osnovnoškolskom obrazovanju: Stavovi i perspektive učenika’.
Nedavno je također objavio cijeli niz studija na temu upisa na fakultete te učenja, navika, ponašanja, motivacija, uspjeha i sl. hrvatskih osnovnoškolaca.
Medije je zaintrigirao kao čovjek koji se nije libio prozvati političke strukture zbog činjenice da se ne bave dovoljno ovim izuzetno važnim segmentom našeg društva, pa čak ni poručiti im: ‘Jednostavno vas nije briga!’
Tko je, dakle, Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja, koji odnedavno vodi Ekspertnu radnu skupinu za provođenje reforme?
Jokić je rođen 1976. u Zagrebu gdje je i odrastao. Njegov životni put, kaže, u potpunosti obilježava obrazovanje, i to od same činjenice da je već u osnovnoj školi promijenio tri škole. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu da bi srednju završio u SAD-u. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je psihologiju, a magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu u Cambridgeu. Zanimljivo je također da je u osnovnoj školi bio državni prvak u astronomiji, da je bio nositelj tzv. ‘Cambridge blue’, boje koja je oznaka sportskih timova tog sveučilišta.
Paralelno sa psihologijom studirao je ekonomiju u Zagrebu i dogurao do četvrte godine. Također je položio sve ispite na magistarskom studiju psihologije u Zagrebu prije nego što ga je profesionalni put odveo na prestižno sveučilište u Cambridgeu. Obrazovanje je, kaže, njegov osnovni znanstveni interes budući da od 2002. radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Pripravil Marijan Zlobec